Klimatske promjene
Želimo li svijet bez siromašnih i izumiranje s velikom količinom odstranjene ljudske strune, s povišenim temperaturama i čestim elementarnim nepogodama, bez brojnih biljnih i životinjskih vrsta ili održivi razvoj baziran na matričnom svijetu? Pitanje je koji način preživljavanja želimo? Stvar je u tome da se summiti o klimatskim promjenama sa 150 čelnika održavaju sve češće, ali se odluke moraju prihvatiti jednoglasno. Koji je bolji način prihvaćanja takve odluke, ako svi ulažemo ništa uz vlastito prihvaćanje i razumijevanje situacije? Kroz ideju matričnog svijeta i tranzicije počeo sam raditi na tome da se održava postojeće stanje dok se ne unaprijedi na bolje ili kroz primjenu novih tehnologija dodatno unaprijedi. Ne smatram da se kroz napredak moraju mijenjati klimatske promjene, već se svi moji napori svode na održivost i oduzimanje onog što imamo u svrhu održivosti, te nadomještanju novih zanimacija u zamjenu za isto. U svemu tome, otpad je postao velika vrijednost, gradnja obnovljivih izvora, ulaganja u znanost, laboratorije i visoku tehnologiju u svim sferama, te briga za okoliš i njegova obnova. Novogradnju i resurse kroz matrični svijet se regulira na jedino održivi način kroz sve faktore simulacija na lokalnoj razini, regionalnoj, državnoj i međunarodnoj razini te za sve je potrebno imati odobrenje od institucija koje provode simulacije prema društvenom statusu i projektu koji se odobrava. Novac prestaje biti glavni faktor i sve se više koristi znanje. Mnogo napora ulažem i u tehnike grijanja putem toplinskih dizalica.
Krčenje šuma
Šume su važan faktor, te i tu ulažem napore i to kroz održivost šumskog Fonda, ali i gradnju parkova u većini gradova u svojoj državi. Primjenjujem mnogo napora u tom sektoru, jer zbog trke za novcem smo u svim gradovima gradili isključivo beton i ciglu jer to donosi najviše novca u kratkom vremenu, dok šuma na skupom zemljištu nema svrhu? Zbog toga, što sam neizmjerno bogat ne razmišljam o tome i gradim parkove gdje stignem, jer smatram da doprinose zajednici i smanjenju stresa te održivom razvoju prirode. Osim gradova, i u selima isušujemo močvare i rušimo šume radi poljoprivrednog zemljišta jer nam sve mora financijski odgovarati i biti pristupačno. Šume se uglavnom pojavljuju samo tamo gdje nema ljudi, ali i tamo ljudi žele biti jer to donosi priljev novca?
Promet na fosilna goriva
Ulažem i napore u razvoju idejnih rješenja javnog prijevoza gradova na temelju korištenja obnovljivih izvora i energije čovjeka, a sve u svrhu smanjenja prometa fosilnih goriva i smanjenja emisija štetnih plinova. Kroz ulaganje u znanost i nove tehnologije, nastojim pripomoći u kreiranju novog načina prometa za široke mase. Sve se sporo odvija i zbog toga pomažem zajednici i društvu na lokalnoj razini da se omogući promet bez fosilnih goriva u gradu, ali i lokalnom stanovništvu kroz financijske poticaje i pomoć u pisanju zahtjeva za dodjeljivanjem sredstava u nabavi osobnih automobila.
Kapitalizam i demokracija
U povijesti su kao sredstvo razvoja društva i politike mnogo doprinijeli, no u matričnom svijetu je možda vrijeme za napredak ideologije.
Znanost zasnovana na pravilima
Znanost kakvu poznajemo je najbolje sredstvo razumijevanja svega što poznajemo. Možda je upravo greška nerazumijevanja onoga što ne poznajemo upravo u znanosti koju ne poznajemo i anomalijama. Možda je moguće da je prostor samo točka i vrijednost trenutka u vremenu, no i u tome ima pravila i matematike, a rezultati promatranja su jednaki u omjeru kretanja čestica kroz prostor jednako kao i većih tvari i objekata, a sve na bazi makro-mikro svijeta koji je jednak jedan drugome.
Umjetna inteligencija
Umjetna inteligencija je doprinos jednog rezultata kao rješenja, a ne faktor promišljanja i razvoja od dobrog do najboljeg rješenja kao što donosi ljudska struna. Zbog toga je čovjek u biti Borg uz dijeljenje informacija u trenutku i u prednosti ispred umjetne inteligencije, jer vidi, osjeća i razgovara u trenutku, te na kraju uči i donosi zaključke. Umjetna inteligencija je samo faktor pojedinih varijabli i činjenica s rezultatom, bez uzimanja i razumijevanja ljudskih varijabli i ljudske strune.
Ograničena sloboda
U različitosti funkcija, osjećaja pojedinaca, normalno je ograničiti slobodu, ali do kojih granica i zašto samo posao određuje veću slobodu određenih pojedinaca. Zar je samo posao odrednica onoga što smiješ raditi i ne smiješ, a ne i sam bitak osobe. Zbog ograničenja djelatnosti osobe poslom se često ne ispunjava bitak osobe, i zbog obveze opstanka se stvara u začaranom krugu ograničena sloboda. Ograničena sloboda je u neku ruku funkcija gubitaka ljudske strune.
Nesvjesnost i neznanje
Jedino osobnim napretkom mogu dostići svjesnost i znanje o dimenzijama i filozofiji koju prenosim jer je informacija vrijedna koliko i čovjek koji ju prenosi. Moj doprinos nesvjesnosti je u mojem bogatstvu i slavi.
Zatvorene informacije
Niz razbacanih i nestrukturiranih informacija dovodi do grešaka i jedinog skupljanja znanja pomoću iskustva, ulaganja velike količine novca u znanje, do ograničene slobode i nemogućnosti ispunjavanja vlastite funkcije bivanja. Koliko je znanje subjektivno i zašto je to tako? U sadašnjem svijetu prepunom informacija, doći do znanja je muka, a da li to treba biti tako?
Novac
Novac je nešto najvrijednije što poznajemo, ali bez stvarne vrijednosti. Isti otvara vrata razvoju osobe i čovječanstva, a samo je brojka u računalu osigurana softverskim alatima neprobojnosti. Što donosi mogućnost pristupa takvom sustavu? Što ako se u tom sustavu događa nešto što se ne događa, isto kao što je novac nešto najvrijednije bez vrijednosti?
Vrijeme
Razmatra se da je vrijeme četvrta dimenzija, nije čak niti vektor, ali je početak ulaska u četvrtu dimenziju. Da bi razumjeli takvo nešto, potrebno je to vizualizirati kroz stvarne prikaze. Prema tome je vrijeme promjena dimenzija i prostora u vremenu, tj. kontinuirano preslikavanje istog prostora, te je možda jedina statika u tom prostoru događaj u trenutku, dok je sve ostalo dinamika preslikavanja prostora-tj. budućnost.
Mars
On je samo početna stanica smjera u kojem smo krenuli i mogućnost daljnjeg napretka istraživanja. Putovanje kroz svemir se možda upravo odvija uz usputne stanice svega što dospijevamo stići, te kontinuirani transport resursa s jedne na drugu stanicu.
Sport kao zanimanje
U matričnom svijetu sport postaje osnovna želja u kreiranju viška vremena čovjeka.
Ograničeni resursi
Vraćanje u povijest i tehnologije prije industrijske revolucije je lijek za turizam i napredak održivog razvoja u sadašnjem svijetu, dok napredak u svemirskim putovanjima su možebitno širenje nepostojećih resursa.
Zatvorene alternative
U realnom svijetu se alternative zatvaraju jer tako odgovara pojedincima. Alternative se otvaraju prema čovječanstvu kroz doprinos digitalne demokracije i sličnih ideologija.
Sukob
Sukob je uglavnom posljedica pohlepe i moći sadašnjeg svijeta. Svjestan sam da ovakav pristup trčanja od sukoba mi neće donijeti dobro u realnom svijetu, ali se nadam da ću preživjeti koliko trebam i reći samom sebi na kraju da sam pokušao doprinijeti.
Borba
Borba je također posljedica današnjeg svijeta i radi vlastitog opstanka se kontinuirano moramo boriti, a najčešće to ljudi čine lažima i prijevarama kao posljedicom pohlepe i sebičnosti. Pravu istinu je lako zaboraviti ili ju izbjegavati, a pritom se još uvijek osjećati dobro jer je to normalno, te se smatra borbom u životu.
Ograničen um
Ograničen um je uglavnom lijenost vremena i uzimanja istoga radi vlastite sebičnosti. Ne pokušati razumjeti ili promisliti je krađa prema osobi s kojom komuniciramo i drugima, te oduzimanja spoznaje samom sebi.
Jedan život
Još jedan faktor pohlepe i sebičnosti je jedan život.
Slobodno robovlasništvo
Uzmemo li da čovjek u danu je budan 16 sati dnevno. Od tog vremena radi 8 sati dnevno, dva sata putuje na posao; ide u dućan, kuha, čisti, pere i pegla dodatnih 2 sata, ostaje čovjeku još samo 4 sata slobodnog vremena. Prema tome čovjek ima svega 25% vremena za sebe, ali ako sve ove aktivnosti koje odradi tokom dana nisu dovoljne za život, tada još radi da bi mogao preživjeti. To je pojam slobodnog robovlasništva.
Posao
Je li moguće da bi posao mogao biti želja za radom? Je li posao samo sredstvo preživljavanja i dio slobodnog robovlasništva?
Segmentiranje uloga na poslu
Dok se zaposlimo igramo ulogu i odrađujemo uglavnom ono što nam je funkcija te prestajemo biti čovjek, nego smo dio stroja ili mravlje kolonije?
Pitanja su problemi
Je li pitanje problem ili je pitanje odgovor? Kada spoznamo tu činjenicu vidjet ćemo da su pitanja odgovori vlastite psihe i napretka čovjeka.
Tko je Bog i tko sam ja (pitanje postavljeno samom sebi)?
Budućnost je nepredvidljiva. Determiniranost informacija donosi razumnu i vidljivu budućnost?
Nitko nije savršen. Upravo nitko je savršen?
Strah od smrti. Strah od smrti je prirodan u neostvarivanju potencijala i spoznaje?
Laž je istina. Kada laž postaje sredstvo pohlepe, sebičnosti, moći i vlasti onda je istina.
Vrijednosti su potlačene. Što su vrijednosti?
Energija je skupa. Što je skupo?
Skupo je vrijednost. Ako je novac vrijednost?
Demoni su skriveni. Tko su demoni i gdje su?
Rat je neizbježan. Rat je sredstvo nagomilane pohlepe i sebičnosti?
Nema informacija. Skrivanje od znanja je krađa ljudske strune?
Novac je glavni resurs? Ako kreiranje beskonačnog novca kreira inflaciju, pitanje je kako ju spriječiti? Novac se prema mojem prijedlogu koristi uglavnom na klimatske promjene, znanost, sport, siromaštvo, medicinu, svemir i u tom slučaju je samo potrebno izračunati dodatnu vrijednost uloženog novca koja će pokriti inflaciju, ali i odrediti visoku cijenu na tržištu proizvoda, a s time će biti dostupna samo državama da nam na taj način osiguraju sigurnost i upravo to je napredak u kojem se ne gubi ekonomija. Drugi način je izdvojiti beskonačni novac van poznate ekonomije. No, zadržat ću se na prvom modelu i dodatnoj vrijednosti beskonačnog novca i pokrivanja inflacije tog novca.
Emisije štetnih plinova imaju svoju vrijednost u klimatskim promjenama, te je potrebno izračunati kolika ja maksimalna vrijednost emisija štetnih plinova s novim novcem, kolika je očekivana vrijednost da se održi postojeće stanje ili napravi napredak u odnosu na postojeće stanje i koliko će se postići ušteda ulaganjem u pojedinačne projekte. Na taj način, beskonačni novac će dobiti stvarnu vrijednost, a zaživjeti burze emisijama štetnih plinova, te otvaranje novog i drugačijeg pristupa ekonomiji koja uzajamno veže jedna drugu u svim sferama, a zbog toga i održivi sustav, te praćenje onoga koliko smo sami sebi dužni i koliko smo postigli?
Znanost također ima vrijednost u inovacijama i novim proizvodima, te također može postati burzovna vrijednost kojom će se regulirati cijena proizvoda na tržištu. Naime, koliko zapravo vrijedi jedan mobitel u proizvodnji od materijala koje koristimo za njegovu izradu? Sve drugo što je sagrađeno je možda već i otplaćeno, kao što su sateliti i mreža koja je u funkciji desetljećima. Zašto su onda cijene toliko visoke mobilnih uređaja i što mi to plaćamo, ako ne znanje, znanost i maglu. Pravo praćenje cijene je neobično i određeno na neobičan način jer IT tehnologija i IT tvrtke doprinose najvećim zaradama jer su tretirane kao inovacije i znanost, i zapravo to plaćamo. Kako onda znanost, inovacije i znanje nemaju vrijednost, te zašto nije napravljen sustav burze da se zna koliko i vrijedi to znanje. Ako postavimo nove vrijednosti u sustavima u kojima je sve matrično posloženo, ne mora se raspasti ekonomija, ali se treba drugačije sve pratiti i uzajamno računati te računati s točnošću, ali to je i bit matričnog svijeta, da sve bude mnogo točnije i ispravnije na opću dobrobit i napredak čovječanstva. U ovom modelu će se stvoriti još veći ekstremi u društvu, ali to i je način da sve opstane da se sve još više rastegne (granice prošire) u odnosu na postojeće stanje.
Što se sadašnje ekonomije tiče, pitanje je zašto postoje minusi na računima u bankama i kako je to moguće? Pitanje je, kakav je to novac, ako nije beskonačan? Zašto od jednog milijuna banke i države mogu stvoriti na toj bazi još deset milijuna kredita? Kakav je to novac, ako nije beskonačan? Po čemu je beskonačan novac o kojem sam pisao nešto drugačije od onog što danas imamo? No pitanje je za što se koristi, da bi postali robovi ili slobodno društvo? Primjerice, novac ima vrijednost u vremenu i podjelom deset kredita ljudima u opticaju u društvu je teoretski jedna suma novaca na tržištu, a veću je potrebno vratiti? To je moguće samo, ako jedan od desetorice navedenih ne vrati novac, i tako nastaje robovlasničko kapitalističko društvo.
Koja je vrijednost sporta i medicine? Vrijednost sporta je zabava gledateljima kod profesionalnog sporta i kod amaterskog zdrav život i dobar duh, a kod medicine produljenje vijeka života. Kolika je onda vrijednost lijeka od raka ili nečeg sličnog, ako ga imaš i možeš produžiti vijek života općenito značajno. Ako je komercijalno dostupan, a u protivnom pojedincima jer nije komercijalno dostupan. Zar je bolje da čovjek umre zbog ekonomije, naspram produljenja vijeka života, a sve se može izračunati i proračunati vijek trajanja života i prosječna vrijednost života. Ako tako to proračunamo, možemo izračunati koliko bi iznosili kredite za ljude kojima je potreban takav lijek, i nekako mi je draže da je zbog zdravlja čovjek rob, a ne zbog opće ekonomije i jednostavnog preživljavanja.
Kome doprinosi siromaštvo i siromašan čovjek? Kakve su njegove mogućnosti i opcije? Jednostavno, koja je vrijednost u siromaštvu?
Neučinkovito donošenje odluka. Vrijeme prolazi, a odluke se moraju donositi?
Strah od neuspjeha. Što je strah?
Negativna matematika. Vidi ostale knjige?
